Nova pretnja po azijske slonove: Smrtonosna trgovina kožom

NAJPOSEĆENIJE
PRIJAVITE SE ZA NEWSLETTER
Asset 1

LOKACIJA:

“Osećao sam se kao da me je neko udario u stomak i nisam mogao da stojim gledajući te fotografije. Prvi put u životu sam se osećao bespomoćno”, kaže Kristi Vilijams, lokalni direktor Svetske fondacije za prirodu u Mjanmaru.

Kris Vilijams opisao je kako je izgledalo kad je prvi put video slike potpuno odranog slona.

“Koža mu je bila potpuno odstranjena i mogli ste da vidite samo mrtvo ružičasto mesto koje truli”, rekao je on za BBC. “Video sam svakakve užase tokom dvadeset godina rada na istraživanju i očuvanju slonova, ali ovo je van svake konkurencije.”

Dokazi

Krivolov radi slonovače i krčenje šuma su dva glavna “krivca” za izumiranje ovih životinja. Ali porast potražnje za slonovom kožom pojavljuje se kao nova pretnja po azijske slonove.

Dokazi o ovoj trgovini počeli su da se pojavljuju sredinom devedesetih u Kini, ali to više nije jedina zemlja u kojoj ljudi kupuju proizvode od slonove kože.

“Trgovina proizvodima od kože širi se po čitavom regionu. Pronašli smo dokaze za trgovinu kožom u pet azijskih zemalja – Kini, Mjanmaru, Laosu, Vijetnamu i Kambodži”, kaže Dejvid M. Augeri, šef za konzervaciju pri britanskoj NVO Elefant femili.

Ali odakle uopšte potražnja za kožom slonova?

Lek

Slonova koža pretvara se u prah i koristi kao lek u Kini. Proizvodi pravljeni od kože prodaju se kao lekovi za čireve, upale želuca, pa čak i rak želuca.

Koža u prahu se meša i sa slonovom mašću kako bi se napravile kreme koje se prodaju kao lek za infekcije kože.

Koristi se i u modnoj industriji – od nje se pravi nakit. Slonova koža nekad se oblikuje u perle, a četvrtasti komadi polirane kože prodaju se kao privesci.

Klanica

U Mjanmaru sada nelegalno love slonove kako bi se namirila ova potražnja.

“Slonovi se često gađaju otrovnim strelicama i životinje pate narednih nekoliko dana pre nego što uginu, a otrov prodre u svaki deo njihovog tela”, kaže Kristi Vilijams.

“Nekada slon nije ni mrtav, već samo paralizovan kad se krene sa dranjem njegove kože. Svaki kvadratni centimetar kože se skida vešto, gotovo hirurškom preciznošću.”

Grupa za zaštitu Elefant femili otkrila je da trgovci mešaju kožu u prahu sa krljuštima ljuskavaca i prodaju je kao lek.

Ugroženi

Slonovi mogu da se nađu u trinaest zemalja u Aziji. Ukupna populacija u divljini sada je pala na ispod 50.000, a skoro 60 odsto njih živi u Indiji.

Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) klasifikovala je azijske slonove kao ugroženu vrstu.

Za razliku od njihove više i krupnije afričke rodbine, ženski azijski slonovi nemaju kljove. Zbog toga lov zbog slonovače ne ugrožava ženke i mladunčad, ali trgovina kožom dovodi u opasnost sve.

“Krivolov zbog kože je neselektivan. On pogađa mužjake, ženke i mladunčad podjednako. Veoma je važno shvatiti da će krivolov zbog kože i mesa snažnije pogoditi populaciju od krivolova radi slonovače”, kaže Piter Lejmgruber, šef Instituta biološke konzervacije pri Smitsonijanu.

Potražnja

U Mjanmaru je ubijeno najmanje 207 slonova između 2010. i 2018. godine, pokazuje zvanična statistika. To je značajan broj kad se ima u vidu da Elefant femili procenjuje da je u Mjanmaru ostalo svega 2.000 divljih slonova.

“Krivolov je takođe sve veći problem još od 2010. godine”, kaže doktor Nji Nji Kjo, generalni direktor Ministarstva za šumarstvo u Mjanmaru.

Populacija divljih slonova u Mjanmaru opala je od četrdesetih godina prošlog veka sa 10.000, a sada se love najviše zbog kože.

“Danas se traži čitavo slonovo telo naročito zato što ljudi iz Kine kupuju trupla da bi pravili narodne lekove. Koža se koristi za ukrase kao što su perle. Meso se takođe koristi u razne svrhe. Zbog zahteva tržišta, slonovi se ubijaju protivzakonito”, kaže doktor Kjo.

“Lešine su pronađene odrane ili zapaljene.”

Istraživači sa Smitsonijanovog instituta stavili su ogrlice sa radio odašiljačem na 19 slonova da bi proučavali njihovo kretanje u Mjanmaru. Ali između marta 2015. i juna 2017. godine, otkrili su da je sedmoro njih ubijeno a dvoje nestalo.

Uz to, u martu 2017. godine, istraživači su pronašli 20 slonova na jednoj lokaciji u predelu ušća Ajejarvadija. Zbog toga konzervacionisti strahuju da je krivolov realno mnogo većeg obima nego što se prijavljuje.

Vijetnam

Šumari u centralnom Vijetnamu su 2013. godine naišli na potpuno odrane slonove u oblasti Minh Hoa, što je dovelo do mogućnosti da su životinje i tamo ugrožene. Divlja populacija slonova u ovoj zemlji iznosi oko 100.

Kina, koja je prethodno bila optuživana da ne radi ništa kako bi zaustavila nelegalnu trgovinu proizvoda od ovih divljih životinja, počela je da kažnjava pomenutu praksu.

Ali trgovci su se prebacili na internet.

“I dok je otvorena prodaja opala, internet tržište je poraslo. Njega je veoma teško nadgledati i zaustaviti”, kaže Dejvid M. Augeri.

Istraživači kažu da se isplate vrše preko bankovnih transfera ili preko internet aplikacija za plaćanje.

Trgovina

“Koža nije toliko vredna kao slonovača – ali modni svet ima vlastitu dinamiku. Ukoliko se javi iznenadna potražnja, biće to pogubno po slonove”, kaže Sandip Tivari, programski direktor za azijske slonove pri IUCN-u.

Istraživači iz Elefant femilija su otkrili da trgovci u Mjanmaru prodaju slonovu kožu za 108 dolara po kilogramu.

U kineskom gradu Guangžuu, blizu Hong Konga, kilogram slonovske kože može da se proda za oko 200 dolara – ali preko interneta cene koje se navode su mnogo više, dostižu čak 285 dolara. Perle visokog kvaliteta pravljene od slonovske kože prodaju se za i do 32 dolara po gramu.

Hitno upozorenje

Postoji bojazan da ove visoke cene mogu da dovedu do sve veće potražnje za slonovom kožom, što može da bude katastrofalno po populaciju ovih životinja.

Nešto je počelo da se preduzima – Mjanmar je pošao stopama Kine i počeo da kažnjava ovu naglo procvalu trgovinu.

Policija u zemlji uhapsila je u skorije vreme deset lovokradica slonova, istovremeno od njih zaplenivši slonovo meso.

Ali uprkos delovanjima Mjnamara i Kine, grupe za borbu protiv ove pošasti i konzervacionisti kažu da to nije dovoljno i da mora hitnije da se dela.

U Elefant femili veruju da je trgovina kožom ozbiljna pretnja po ionako krhke lokalne populacije ovih životinja.

“Ako ovo dalje eskalira, divlji azijski slonovi mogu vrlo brzo da postanu izumrli na polovini njihovog staništa”, kažu u ovoj organizaciji.

Organizacija smatra da samo brza reakcija međunarodne konzervacijske zajednice i snaga reda i zakona može da spreči krizu.

Izvor: BBC News na srpskom

Autor teksta: Redakcija
EKO KUĆA je prvi evropski i regionalni portal koji stručnjacima kao i široj čitalačkoj javnosti, nudi celovite informacije iz svih segmenata eko arhitekture i kulture.
Pogledajte još: