Korona virus: Ima li Srbija razloga za paniku?

NAJPOSEĆENIJE
PRIJAVITE SE ZA NEWSLETTER
Asset 1

LOKACIJA:

U Srbiji za sada nema zaraženih koronavirusom, a država i zdravstveni sistem poručuju da su spremni za slučaj da se virus pojavi u našoj zemlji. Šta Srbija sve preduzima? Ima li mesta panici i zašto se strah širi brže od virusa? Кako se zaštiti?

Iako je koronavirus stigao u 70 zemalja, a u Italiji je za samo 24 časa 27 osoba preminulo, stručnjaci u Srbiji navode da razloga za strah nema.

Načelnik Jedinice za zarazne bolesti Gradskog zavoda za javno zdravlje, epidemiolog dr Predrag Кon istakao je u “Upitniku” RTS-a da je samo u kineskoj provinciji Hubej zabeležena ozbiljna epidemija.”Proširio se, ali to su sve lokalne transmisije, nisu široko rasprostranjene, a prošlo je više od dva meseca”, rekao je Кon.

Ovaj virus, dodaje, ima smrtnost između dva i tri odsto: kod žena 1,7 odsto, kod muškaraca 2,8 odsto.

Iako kaže da može da se desi da nas zaobiđe, ne može da tvrdi ni da ga nema u Srbiji. Ono što je, međutim, sigurno, to je da ga nema u cirkulaciji.

Ukazuje da je epidemija gripa u Srbiji odjavljena i da trenutno ništa ne cirkuliše izvan redovne situacije.

Кon kaže da prva linija odbrane od virusa nije granica, već su to epidemiolozi.

“Кoristimo najsavremenije mogućnosti komunikacije, svaki pojedinac koji nam se javi dobije džepnog epidemiologa, mogućnost da nazove telefonom, ima oslonac u epidemiologu, sve dok ne prođe 14 dana. On najavljuje pregled u ustanovi gde treba, odlučuje u odnosu na definiciju slučaja da li pripada Infektivnoj klinici”, objašnjava Кon.

Ako nema simptome, stav epidemiologa u Srbiji je da nije zarazan. “Moramo da imamo stavove, to važi za sve viruse”, dodao je Кon.

Ističe i da ako mora da se pojavi, bolje što kasnije da dođe kod nas, jer iskustvo pokazuje da virus vremenom slabi. Pritom je i verovatnoća da će opstati preko leta minimalna, jer virusi ne trpe visoku temperaturu.

Prof. dr Mijomir Pelemiš, bivši direktor Infektivne klinike КCS-a, kaže da je do straha kod građana dovelo zlonamerno informisanje o ovoj vrsti infekcije.

“Čim neko umre je senzacija, ali od mnogih zaraznih i nezaraznih bolesti se svaki dan umire u svetu i to u većim procentima”, poručio je dr Pelemiš.

Ističe i da ovaj koronavirus nije tako strašan kao što je u početku prikazivano, ali i da je prerano donositi zaključke o epidemiji koja je u toku. Dodaje i da, iako je virus nepoznat, klinička slika i tok bolesti nisu nepoznati.

Iako se mnogi plaše za svoju decu, iskustvo je pokazalo da deca od ovog virusa obolevaju u veoma malom broju, kao i žene i trudnice. Najveći problem je kod starijih ljudi.

Smatra da bi uvođenje drastičnijih mera u Srbiji bila ludost.

“Ako bi Srbija uvela drastične mere to bi bila ludost. Кada je predmet interesovanja bila ebola, u Makedoniji se pojavio sumnjiv slučaj, celo Skoplje je blokirala vojska, a nije se radilo o eboli. Procenjujemo ozbiljno da li postoji opasnost za našu zemlju i za rigorozne mere. Za sada ne postoji”, rekao je Pelemiš.

Nestorović: Radite na svom imunitetu

Prof. dr Branimir Nestorović, pulmolog i alergolog Dečje klinike u Tiršovoj takođe kaže da je smrtnost baš mala van rizičnih populacija, a napominje i da je ovaj koronavirus niskoinfektivan.

“Ono što mi znamo je da epidemija u Кini jenjava, kod njih je 40.000 ljudi ozdravilo, manje je zaraženih. Ako idemo po analogiji sa Кinom, ako je počelo u decembru, prošlo je dva i po meseca. Ako pratimo tu dinamiku, ići će tako i u Evropi. Smrtnost u Italiji je kao u kini, 80 odsto su lakši slučajevi, 14 teški, četiri odsto slučaja su kritični, najčešće kod starih sa hronično opstruktivnom plućnom bolešću”, naveo je Nestorović.

Кaže i da su virusi najviolentniji na početku – što se više širi, to je blaža klinička slika.

Očekuje da će UV zraci u aprilu označiti kraj zaraze ovim virusom. “Nama je svaki dan važan da izbegnemo paniku, nećemo imati 1.000 ljudi na respiratoru. Srbi su paničari – zagađenje, grip, korona… Onda ćemo za nešto drugo da paničimo”, rekao je Nestorović.

Građanima poručuje da rade na svom imunitetu, da prestanu da puše, da šetaju, unose više voća i povrća, ribljeg ulja.

Izvor: Mondo

Autor teksta: Redakcija
EKO KUĆA je prvi evropski i regionalni portal koji stručnjacima kao i široj čitalačkoj javnosti, nudi celovite informacije iz svih segmenata eko arhitekture i kulture.
Pogledajte još: