Ekotehnologije

DAN PLANETE ZEMLJE
U svetu se nizom manifestacija obeležava Dan planete Zemlje, 22. aprila sa ciljem da ljude podseti u kakvom se stanju nalazi priroda planete na kojoj žive. Sveha obeležavanja Dana planete je da se upozori na opasnost koja  preti životu na Zemlji usled naglog razvoja industrije i porasta potrebe za energijom, što je dovelo do ispuštanja velikih količina otrovnih supstanci u atmosferu i povećanog iskoriščavanja fosilnog goriva, a posebno uticalo i na globalno zagrevanje i klimatske promene. Dan planete Zemlje je obeležen i u Srbiji nizom akcija koje su usmerene na upoznavanje građana sa problemima sa kojima se suočavaju ekosistemi i zagađene urbane zone i načinom na koji se može poboljšati stanje životne sredine.

SOLARNA ĆELIJA IZ ŠTAMPAČA ZA DVE SEKUNDE
Pomoću novog  štampača, izuma naučnika sa univerziteta u Melburnu, moguće je štampanje solarnih ćelija veličine lista papira formata A3. Ovaj štampač koristi poluprovodno mastilo, a kapacitet proizvodnje mu je jedna solarna ćelija na svake dve sekunde. S obzirom da se štampanje vrši na fleksibilnim materijalima, solarne ćelije dobijene na ovaj način odlikuju se raznolikom primenom i većom prilagodljivošću u poređenju sa silicijumskim solarnim panelima. Moguće ih je koristiti za proizodnju električne energije bilo da su postavljene na krovu zgrade, na staklenim površinama ili na ličnim uređajima kao što su laptop ili mobilni telefon.

NOVI PRISTUP DOBIJANJA ČISTE ENERGIJE IZ BILJAKA
Milioni godina evolucije doveli su do toga da biljke postanu najefikasniji sakupljači solarne energije na planeti. Mnoga istraživanja se bave veštačkim izazivanjem procesa fotosinteze u uređajima kao što je veštačko lišće, ali istraživači sa Univerziteta u Džordžiji (UGA – University od Georgia) sada rade na drugačijem pristupu, koji daje novo značenje terminu “zelena energija“. Njihova tehnologija omogućava sakupljanje energije generisane kroz proces fotosinteze pre nego što je biljke iskoriste, što omogućava da se ta energija iskoristi za pokretanje malih električnih uređaja.

BIOMASA JE VELIKI POTENCIJAL SRBIJE
Predstavnici Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine Srbije, 15. maja 2013. godine na Forumu o obnovljivim izvorima energije istakli su da je jedan od ciljeva Vlade da ohrabri investitore u oblasti zelene gradnje. Na skupu održanom na Beogradskom sajmu u okviru Međunarodnog sajma tehnike i tehničkih dostignuća, rečeno je da je najveći potencijal Srbije biomasa. Savetnik u Ministarstvu energetike Rastislav Kragić rekao je da to ministarstvo radi na formiranju tržišta biomase, dodavši da akcioni plan za korišćenje obnovljivih izvora energije do 2020. godine podrazumeva da se 27% ukupne energije dobija iz obnovljivih izvora. Najavio je i ulaganje u biomasu, male hidroelektrane, geotermalnu energiju i energiju vetra i sunca. Predstavnici Ministarstva energetike su takođe istakli da do marta sledeće godine treba da bude doneseno 30 podzakonskih akata, kako bi Zakon o efikasnom korišćenju energije, donet 15. marta ove godine, mogao uspešno da se sprovodi.

FLUORESCENTNA BOJA POVEĆAVA EFIKASNOST SOLARNIH ĆELIJA ZA 38%
Istraživači sa američkog Univerziteta Jejl otkrili su kako da na jednostavan način povećaju efikasnost polimernih solarnih ćelija za neverovatnih 38% – premazivanjem fluorescentnom bojom. Polimerne solarne ćelije su veoma popularne zbog niske cene, male težine, velike iskoristive površine i mehaničke fleksibilnosti, a jedina mana im je relativno niska efikasnost pri pretvaranju solarne energije u električnu. Organske fluorescentne boje poboljšavaju apsorpciju svetlosti i recikliraju elektrone, što dovodi do ubrzavanja pretvaranja svetlosti u energiju. Da bi postigli ovaj novi, radikalno viši nivo konverzije energije, istraživači  sa Jejla oslonili su se na poznati biohemijski mehanizam – Forsterov rezonantni energetski transfer (FRET). Vođa projekta Andre D. Taylor rekao je da se njihovo otkriće može iskoristiti kako bi se poboljšao dizajn i kvalitet budućih solarnih ćelija.

BETON SA LJUSPICAMA SUNCOKRETOVIH SEMENKI
S obzirom da su ljuspice suncokretovih semenki jedan od bitnih otpadnih materijala u prehrambenoj industriji, istraživači sa Univerziteta Namik Kemal u Turskoj rade na pronalaženju novih primena ovog nusproizvoda kako bi smanjili ekološki otisak pri proizvodnji suncokretovog ulja. Jedan od načina smanjenja ove vrste otpada je i njegova inovativna primena u kompozitnim i ekološki prihvatljivim materijalima koji svoje mesto pronalaze u industriji i građevinarstvu. Istraživači navode da bi beton sa većom koncentracijom ljuspica bio pogodan za upotrebu kao izolacioni materijal. Niska gustina ljuspica karakteriše laki beton, koji bi mogao da nađe primenu u  građevinarstvu, iako istraživači sugerišu da bi njegovo korišćenje trebalo da bude ograničeno na zgrade do jednog sprata visine. Pošto imaju visoku kaloričnu vrednost, ljuspice suncokretovih semenki takođe mogu biti presovane u pelet i korišćene za potrebe grejanja.