KRIT

NAJPOSEĆENIJE
PRIJAVITE SE ZA NEWSLETTER
Asset 1

LOKACIJA:

FOTOGRAFIJE:

ARHIVA AUTORA, DREAMSTIME

„MISTERIJA KRITA JE EKSTREMNO DUBOKA. KO GOD KROČI NA OVO OSTRVO, OSEĆA MISTERIOZNU SILU KOJA SE TOPLINOM GRANA KROZ VENE, I OSEĆA KAKO MU DUŠA RASTE“. NIKOS KAZANCAKIS, GRČKI PISAC POREKLOM SA KRITA

Krit, najveće i najjužnije grčko ostrvo, ostrvo nestvarnih prizora, prelepog tirkiznog mora i crvene zemlje sa belim vetrenjačama razasutim poljima poput cvetova, milenijumima dugom istorijom, kulturom i tradicijom, zavede svakog posetioca već na prvi pogled svojim veličanstvenim pejzažima, impresivnim spomenicima, izvanrednom hranom i vinima, i nadasve karakterom, temperamentom i gostoprimstvom ljudi.

Ostrvo se nalazi u centru istočnog Mediterana, u Egejskom moru, na raskrsnici plovidbenih puteva koji vode do Afrike, Azije i Evrope. Prostire se pravcem istok – zapad u dužini od oko 260 km, a površina mu je 8.330 km2. Najveće je ostrvo u Grčkoj, a peto po veličini u Mediteranu. Duž severne obale Krita, tokom njegove duge istorije razvio se veliki broj gradova i luka koji su i danas tranzitni i turistički centri.

Danas se na Krit može stići direktnim avionskim letovima do aerodroma u Iraklionu i Hanji, a brodovima iz atinske luke Pirej i sa okolnih i udaljenijih ostrva. Luka u Iraklionu je ujedno i poslednja destinacija na Sredozemlju za polazak brodom ka Bliskom istoku. Ovde se pruža jedinstvena prilika da se izabere  odlazak na romantično putovanje prema Aleksandriji ili još dalje, do Izraela. Čar putovanja brodom pod zvezdanim nebom Sredozemlja, nezaboravna je. Iraklion je najveće mesto na Kritu, velika vazdušna i pomorska luka kroz koju svake godine prolaze milioni turista iz celog sveta. Iraklion je osim po mnogim istorijskim i kulturnim spomenicima, poznat i kao rodno mesto Domenikosa Teotokopulosa, svetski poznatog slikara, vajara i arhitekte španske renesanse poznatog kao El Greko, Grk. Njemu je posvećen park sa skulpturom u centru grada, U Arheološkom muzeju se može mnogo saznati o minojskoj ciilizaciji, a mogu se videti i originalne freske, skulpture i arheološki ostaci otkriveni u nalazištima Knososa,  estosa, Gornije i Malije.


Grad Hanja je jedno od najživopisnijih mesta na ostrvu. U njemu su prisutni ostaci građevina iz antičkog perioda, vremena njegovog osnivanja, kao i različiti ostaci kultura njegovih osvajača – Rimljana, Vizantinaca, Mlečana, Turaka. Luka sa venecijanskim svetionikom i utvrdom, kao i džamija i kuća iz turskog perioda na svojevrstan način iscrtavaju arhitektonsku istoriju razvoja grada. Ako vas put odvede u mondensko mesto Agios Nikolaos, biserni grad Krita smešten u meandre zaliva severne obale, nakon što pogledate brojne ekskluzivne hotele za biranu klijentelu i pristanište za luksuzne jahte, obavezno krenite brodom na kratko putovanje u istoriju Krita, na ostrvo Spinalonga. Na njemu se duže od pola veka, u prvoj polovini 20. stoleća, nalazio azil za ljude obolele od lepre. Tu se odvijala dramatična i surova borba za život hiljada ljudi pogođenih bolešću koja ne trpi druge svedoke osim sapatnika. Sudbinu nesrećnih ljudi, izolovanih i zatočenih na ostrvu, na fantastičan način je u romanu ‘Ostrvo’ opisala Viktorija Hislop, poznata britanska književnica. Danas na Spinalongi nema bolesnika, ali njihove seni kao da zauvek pohode ostrvo. Istorija i tradicija Krita stalna su inspiracija brojnih umetnika, književnika i sineasta i mnoga umetnička svetski poznata ostvarenja plod su boravka autora na ovom egzotičnom ostrvu.


ISTORIJA I MITOLOGIJA OSTRVA

Krit je sam po sebi ogroman arheološki lokalitet sa dugom istorijom, koja se proteže do neolitskog perioda, vremena od pre 8.000 godina. Kada koračamo po njemu, imamo podsvesni osećaj da zapravo hodamo po ishodištima zajedničke prošlosti. Mitski bog Zevs, bog neba i grmljavine i vrhovni bog svih bogova Olimpa, rođen je prema starogrčkoj legendi u jednoj od pećina na Kritu. Njegov sin, kralj Minoj, čija je prestonica bila u Knososu, bio je vladar Krita, zakonodavac i sudija i po njemu je Minojska civilizacija dobila ime. Knosos je jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta na svetu. Imao je više razvojnih perioda. Palata u Knososu se smatra najvećim i najsloženijim spomenikom kritske arhitekture, a graditelji ove palate su pokazali izuzetno znanje i veštinu u savladavanju prostora i pravougaonih oblika koje su razbijali kolonadama, tremovima, dvorištima ili kamenim stepenicama. Stubovi su imali i noseću i dekorativnu ulogu. Arhitektura, slikarstvo, vajarstvo, literatura, fresko slikarstvo – svi oblici umetnosti su bili savršeno razvijeni u doba Minojske civilizacije. Nekoliko fresaka iz Palate u Knososu postiglo je svetsku slavu. Gospođe u plavom, Jato delfina ili Mala Parižanka su samo neka od najvećih otkrića savršenog zidnog slikarstva iz ovog perioda. Uništenje Minojske civilizacije se veže za dugoročne aktivnosti vulkana od kojih je najpoznatija ona iz 1550. godine p.n.e. na Santoriniju, nazvana Minojskom erupcijom. Veliki deo ostrva progutale su morske dubine. Ova erupcija je, prema mnogim teorijama, odnela sve tragove visoko razvijene, najzagonetnije civilizacije čovečanstva – Atlantide.

Erupcija na Santoriniju je bila kolosalnih razmera, a zemljotresi, cunamiji i vulkanski pepeo razorili su i prekrili Krit i označili kraj Minojske civilizacije. Engleski arheolog ser Artur Evans je prilikom arheoloških iskopavanja 1900. godine otkrio i delimično definisao tri hiljade godina naše prošlosti, zadivivši ne samo naučne krugove, nego i ceo svet. U Knososu je ponovo zasijalla palata od 13.000m2, koja se zapravo pre može nazvati gradom, jer njena veličina i složenost arhitektonskog plana govore o urbanom jezgru u kome je živilo više od 10.000 stanovnika.


ČUDA PRIRODE

Krit je rezervat prirode sa velikim brojem prirodnih lepota i biljnih vrsta. Iz bogate flore Krita izdvajaju se orhideje, kojih ima 67 vrsta i omiljene su među botaničarima koji obilaze ovo ostrvo. Bogata flora Krita ponosi se sa preko 170 vrsta cveća od kojih je 10 odsto jedinstveno, autohtono i endemsko, prisutno samo na Kritu. Među njima je i veliki broj oleandera, koji čine jedinstven cvetni koridor na putu od Irakliona do Agios Nikolaosa. Raskošne bugenvilije svih boja ukrašavaju kuće na ostrvu, dok miris jasmina dominira u uskim ulicama gradića na Kritu.

Najveće čudo prirode na ostrvu Krit je svakako klisura Samarija, koja predstavlja nacionalni park sa izvandredno bogatom florom i faunom u kome se nalaze unikatne vrste zaštićene međunarodnim zakonom. Samarijska klisura je 1980. godine proglašena prirodnim rezervatom, a Savet Evrope ju je te godine imenovao najlepšom lokacijom na kontinentu. Ako imate dovoljno avanturističkog duha i dobru kondiciju, neizostavno posetite Samarijsku klisuru.

Ulaz je iz mesta Ksiloskalo, a put će vas voditi kroz tesnac dug 18km i širok između 3 i 300 metara. Na najužem delu klisure, svetski poznati Poretes ili Gvozdena vrata označavaju prolaz širok svega tri metra i visok 600 metara. Izlaz je na suprotnoj strani, u mestu Agia Romeli, na samoj obali mora. Pre polaska na ovaj izlet morate se dobro raspitati o vremenskim prilikama i dobro isplanirati dinamiku kretanja kroz klisuru da biste stigli na poslednji trajekt, jer je to jedini način da se vratite sa ovog nestvarnog mesta.


TRADICIJA OSTRVA

Krićanska kuhinja se smatra najboljim primerom mediteranske ishrane. Ne propustite da probate pikantni sir graviera, divlju cikoriju, hrskavu salatu sa paradajzom i feta sirom – dakos, pržene puževe, pecivo sa slatkim sirom poznato kao kalicunija i jagnjetinu prelivenu jajima i limunom. Gostoprimljivi Krićani ne samo što će vas velikodušno uslužiti specijalitetima ostrva, već ćete uz dakos salatu i čašicu cikudije, pića sličnog rakiji, biti pozvani da uživate i u priči lokalnih stanovnika. Dok budete slušali o istoriji i tradiciji Krita i velikim ljubavima i prijateljstvima koja su se rađala na ostrvu, osećaćete se kao deo porodice.


PLAŽE

Razuđena obala severnog dela Krita skriva zavodljive, egzotične i nezaboravne plaže poznate po tirkiznoj vodi, prirodnim lepotama i pejzažima koji se pružaju do krajnjih tačaka na zapadu. Tu su i rajska Balos laguna koja se nalazi u svim svetskim turističkim vodičima i bedekerima, kao i beskrajna Falasarna, jedna od najlepših plaža Mediterana. Dragulj Krita je svakako i najveća plaža na ostrvu, na obodima Retimna, čijih 12 km peska nosi plavu zastavicu. Plaže Episkopi i Petras, obale Herakliona, a posebno Malije i Heksonisosa, privlače fanatične mlade obožavaoce. Beskrajni  kilometri zlatne obale okružuju Lerapetru u regiji Lasiti, obuhvataju plaže Elunde i Agios Nikolaosa, idu sve do prepoznatljivih palminih šuma u mestu Vai, na severoistoku ostrva, koje je jedan od najspektakularnijih prizora na Kritu. Južna obala, ona koja je okrenuta Africi, strmija je i oskudnija vegetacijom, ali se i na njoj nalaze predivne plaže, poput one u Matali, oivičene pločastim stenama. Pećine na ovom delu obale 70ih godina su bile raj za belosvetske hipike i nudiste. Iako nudizam nije zakonski dozvoljen u Grčkoj, oni i danas pronalaze i zauzimaju neke od najlepših skrivenih plaza i uvala na ostrvu.


DUH KRITA

Kada se spomene tradicija i duh Krita, svakako je neizbežna asocijacija na roman “Život Aleksisa Zorbe” pisca Nikosa Kazancakisa, na osnovu kojeg je snimljen film “Grk Zorba”, koji sa nezaboravnom muzikom Mikisa Teodorakisa, origionalnom koregrafijom sirtakija i maestralnim glumačkim ostvarenjem Entonija Kvina ne odlazi sa repertoara uspomena svih onih koji su ga bar jednom gledali. Karakter, temperament i harizmatičnost Krićana, sve to obojeno zvukovima muzike i koracima igre, to je ono što će vas – pored izuzetnih prirodnih lepota, tirkiznog, prozirnog i toplog mora, specifične klime sa večnim povetarcem i arheoloških i mitoloških tajni Minojske civilizacije – zauvek vraćati na ovo predivno ostrvo.

PUTOVANJE

O doživljaju plesa i muzike i  temperamentu Krićana sam se lično uverio za vreme mog prvog studentskog boravka na ostrvu kada me kao stopera primio vozač kamiona, vozili smo se starim, uskim, pošljunčenim putem na relaciji Malija – Agios Nikolaos. U zapušenoj kabini, sa otvorenim prozorima, iz kasetaša je dopirao zaglušujući do daske odvijeni zvuk tada veoma poznate elegične kritske pesme “Korona“. U jednom trenutku potpunog zanosa i „derta“ poput Grka Zorbe raširio je ruke i počeo da peva naizmenično u taktu pritiskajući pedale gasa i kočnice. Kamion se zaustavio u poslednjem trenutku, na ivici stene nadvijene nad morem. Kada smo se rastajali u Agios Nikolaosu, poklonio mi je uz osmeh traku sa “Koronom” za nezaborav na to dramatično iskustvo.

Danas, kao i svih ranijih godina, kada sam odlazio na Krit sećao sam se mog vozača Janisa, moga Grka Zorbe, koji mi je tada poklonio tako iracionalno i nezaboravno iskustvo. //


Pravo čudo prirode predstavlja klisura Samarija sa kapijom na najužem delu širine 3 metra visine 600 metara.


Manastir Arkadi u Retimnu je verovatno najpoznatiji manastir na Kritu, zbog holokausta koji se dogodio 1866. godine, nakon čega je postao večni simbol borbe za slobodu. Poznat je po svojoj lokaciji i impresivnoj arhitekturi,kao i po vrednoj kolekciji crkvenih i istorijskih relikvija.



Autor teksta: Redakcija
EKO KUĆA je prvi evropski i regionalni portal koji stručnjacima kao i široj čitalačkoj javnosti, nudi celovite informacije iz svih segmenata eko arhitekture i kulture.
Pogledajte još: