
CARROL RICHARD (RICHARD WITTSCIEBE HAND RWH DESIGN)
PORODIČNA KUĆA
MADISON, WISCONSIN, USA
250
ZANE WILLIAMS, BETH SKOGEN
SVET SE MENJA. LJUDI SU SVE VIŠE ZAINTERESOVANI ZA ODRŽIVE ŽIVOTNE IZBORE. ZGRADE SU JEDAN OD NAJVEĆIH POTROŠAČA ENERGIJE I RESURSA. VLASNICI, ARHITEKTI I IZVOĐAČI SVE VIŠE PROUČAVAJU I PRIMENJUJU ODRŽIVU I ZELENU GRADNJU, PA JE TAKO I INTERESOVANJE ZA ZELENE ZGRADE U PORASTU.
Zaštita životne sredine postala je vodeća globalna tema koja nameće pitanja vrednovanja kvalitata prema kriterijumima održivosti, koji su uveliko formirani u skoro svakoj sferi savremenog života. Procesi projektovanja i građenja, kao osnovne ljudske delatnosti, u poslednjoj deceniji se temeljno preispituju i usklađuju sa sve strožim zahtevima koji se nameću u cilju smanjivanja štetnog uticaja aktivnosti građenja na životnu sredinu.
Najbolja potvrda neophodnosti ekološkog pristupa građenju predstavlja odluka arhitekata i inženjera koji su profesionalno uključeni u ovakav način dizajniranja i konstruisanja objekata, da za sebe sagrade eko kuću. Tako je pre sedam godina Kerol Ričard, partner arhitektonskog biroa Richard Vittschiebe Hand, osnovanog u Atlanti, kupila plac na Sunset Hills-u, naselju u Medisonu, država Viskonsin, na kome je nakon nekoliko godina nikao nov dom za nju i njenu porodicu, koji je konstruisala u saradnji sa svojim suprugom Fredom Bergom, mašinskim inženjerom.
INSPIRACIJA I URICAJ
Sama parcela se nalazi u zapadnom delu grada, na kilometar od kampusa Univerziteta u Viskonsinu, između gradskih parkova, restorana i golf terena. Objekat je primerenog gabarita i smešten je u mirnom okruženju sa skromnim kućama.Inspiracija za konstruisanje ovakvog objekta je svakako bila održivost, kao i kvalitet prostora i svetlosti unutar kuće. Najveći uticaj na dizajn imala je skandinavska arhitektura, a razlog je što u Viskonsinu vladaju uslovi slični onima u skandinavskim regionima: izrazita razlika položaja sunca u zimskom i letnjem periodu. Krajnji rezultat ovog projekta bio je izvanredan – 250m2 ekološki i energetski prihvatljive moderne strukture, integrisan u niz kuća u okruženju, sagrađen u Kejp Kod stilu koji je razvijen u Engleskoj u 17. veku, i koji karakterišu niske široke zgrade sa strmim kosim krovovima, sa vrlo malo ukrasa, veoma jednostavne i simetrično dizajnirane.
Struktura
Kada je reč o strukturi objekta, južna fasada je dizajnirana tako da uhvati što više sunca tokom zime, dok brisoleji tokom leta prave senku i stvaraju prijatniji ambijent unutar kuće. Koncept pasivne solarne arhitekture uticao je na oblik objekta, pa je tako krov blago nagnut od juga ka severu. Sunčeva svetlost koja ulazi u kuću kontroliše se brisolejima koji se nalaze na južnim prozorima objekta. Osim fine regulacije i raspodele sunčeve svetlosti unutar prostorija i kvalitetne zaštite od različitih vremenskih uticaja, brisoleji pružaju i zaštitu od preterane insolacije i štite privatnost od neželjnih pogleda. Pokretne horizontalno postavljene lamele brisoleja omogućavaju prodor sunčeve svetlosti tokom zime duboko u prostor, između oktobra i februara, dok leti, između maja i avgusta, formiraju hlad.
Materijalizacija
Drvo kedra veoma je otporno, u sebi sadrži aromatične supstance koje ga čine veoma neprivlačan mnogim štetnim insektima i relativno je visoke otpornosti na zagađenje industrijske i urbane sredine. Dobro podnosi sušu i otporan je na mrazeve. Zbog ovih i mnogih drugih značajnih karakteristika, kedar je izabran kao osnovni građevinski materijal za ovaj objekat. Odabir boja u enterijeru i eksterijeru nije slučajan. Shodno veličini prostorije, osunčanosti i orijentaciji prema stranama sveta, nameni, visini plafona, stilu nameštaja i samom efektu koji se želeo postići, birane su boje za određene prostorije.// ekIVANA NIKOLIĆ- Više u EKO KUĆI No10