Alumil Exl1

Energetska efikasnost i sistemi daljinskog grejanja

CENA ELEKTRIČNE ENERGIJE U SRBIJI JE RELATIVNO NISKA I NE DOPRINOSI MOTIVACIJI GRAĐANA I PREDUZEĆA DA JE RACIONALNO TROŠE. ZAJEDNO SA MERAMA ZA POVEĆANJE FUNKCIONALNOSTI SISTEMA GREJANJA I NJEGOVE REGULACIJE NEOPHODNO JE PREDUZETI AKTIVNOSTI KOJE BI OMOGUĆILE DA SVAKI POTROŠAČ PLATI ONOLIKO ENERGIJE KOLIKO JE POTROŠIO.

Domaćinstva u Srbiji troše 50 do 80 odsto energije više nego u najrazvijenijim zemljama Evropske unije. Prosečna potrošnja finalne energije u stambenim zgradama EU u toplotne svrhe iznosi 138 kWh/m2 (u najrazvijenijim zemljama EU tendencije su da se postigne vrednost ipod 70 kWh/m2), a u našoj zemlji oko 200 kWh/m2. Samo doslednom primenom postojećih stantarda za projektovanje i gradnju objekata bilo bi moguće smanjiti projektnu instalisanu snagu za grejanje 30-40% u ostvariti približno toliku uštedu u energiji za grejanje.

DALJINSKO GREJANJE
Analizom grejanja u toku nekoliko grejnih sezona u našim toplanama ustanovljeno je da sa jedne strane imamo korisnike kojima se isporučuje znatno veća količina toplotne energije od objektivno potrebne, a sa druge strane imamo korisnike kojima se isporučuje nedovoljna količina toplotne energije, pa su oni, naročito u hladnim periodima, često prinuđeni da dogrevaju svoje životne i radne prostore, pri tome najčešće koristeći električnu energiju.

GRAĐANI KOJI SU PRIHVATILI OVAJ SISTEM NAPLATE NE ŽELE DA SE VRATE NA STARI (PAUŠALNI), ŠTO ZNAČI DA SE U POGLEDU POTROŠNJE ENERGIJE PONAŠAJU RACIONALNIJE. TO U ISTO VREME UKAZUJE I NA POVEĆANJE INTERESOVANJA GRAĐANA ZA OSTVARIVANJE UŠTEDA ENERGIJE I NJENU RACIONALNU UPOTREBU.

KOGENERACIJA U DALJINSKOM GREJANJU
Kada govorimo o daljinskom grejanju, treba pomenuti i kogeneraciju (spregnutu proizvodnju toplotne i električne energije). Daljinsko grejanje je jedan od tri glavna podsektora primene kogeneracije. Primena  kogeneracije u daljinskom grejanju je posebno svrsishodna u urbanim oblastima severne, centralne i istočne Evrope, gde hladne i duge zime zahtevaju duže grejne sezone, odnosno rad sistema daljinskog grejanja. Karaktersitika kogeneracijom vođenog daljinskog grejanja jeste mogućnost korišćenja različitog pogonskog goriva, u zavisnosti od strateških, ekonomskih i/ili ekoloških prioriteta.

Tako, na primer, daljinsko grejanje se može bazirati i na spaljivanju (insineraciji) komunalnog otpada i, na taj način doprinositi smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte, a takođe se i biomasa  može koristiti kao energent. Korišćenje prirodnog gasa daje određenu fleksibilnost sistemima daljinskog grejanja, jer gasni motori u kombinaciji sa kotlovima doprinose optimizaciji u smislu potreba, odnosno efikasnosti. Upravljanje mrežom sistema daljinskog grejanja predstavlja svojevrstan izazov. Savremeni distributivni cevovodi izrađeni su da distribuiraju toplotu na ekonomičan način, ali troškovi su još uvek visoki. To iziskuje i potrebu za subvencioniranjem sa lokalnog ili nacionalnog nivoa, ali pitanje je da li je to uvek moguće.//
Više u EKO KUĆA No 5 

Srbija na pragu nove grejne sezone

OD 30. SEPTEMBRA NI JEDNA NOVA ZGRADA U SRBJI NEĆE MOĆI DA DOBIJE UPOTREBNU DOZVOLU AKO NE ZADOVOLJAVA ODREĐENE STANDARDE ENERGETSKE EFIKASNOSTI, A JEDAN JE DA NE SME DA TROŠI VIŠE OD 65 KWH/M2 GODIŠNJE ZA POTREBE GREJANJA PROSTORA. SADA 80 % OD 3,2 MILIONA STANOVA U SRBIJI TROŠI I TRI PUTA VIŠE ENERGIJE OD OVOG STANDARDA.

KARAKTERISTIKE POTROŠNJE ENERGIJE U SRBIJI
Potrošnja finalne nergije za grejanje u Srbiji je dva puta veća a u nekim nerazvijenijim opštinama Srbije i više puta veća nego u zemljama EU. U razvijenijim zemljama EU potrošnja energije za grejanje iznosi 70- 120 kWh/m2 godišnje. A u Srbiji ona iznosi 120- 250 kWh/m2 godišnje.
U EU u poslednjih petnaest godina donet je set zakona i regulativa sa ciljem smanjnja potrošnje energije a zakone su pratile podsticajne mere i povoljni finansijski aranžmani za ulaganja u unapređenje sistema i poboljšanje energetske efikasnosti.Dobro je pozato da su stambene i poslovne zgrade najveći potrošači energije i da veliki potencijal za uštede leži baš tu. EU očekuje da će se uz pomoć unapređene direktive o energetskoj efikasnosti zgrada, EPBD 2 do 2020. godine, trošiti 6% energije manje, što je ekvivalentno sadašnjoj potrošnji energije u Rumuniji i Belgiji, kao i da će smanjiti emisiju štetni gasova za 5%.

Na ovaj način daće se značajan doprinos stvaranju uslova za energetsku sanaciju postojećeg stambenog fonda  u Srbiji sa ciljem smanjenja potrošnje enegije za grejanja.//

Integralno projektovanje

INTEGRALNO PROJEKTOVANJE PODRAZUMEVA TOLERANCIJU, NE DOMINACIJU I PRE SVEGA OTVOREN UM I PRISTUP DOGOVARANJU.

Objavljivanje podzakonskih akata vezanih za termičke karakteristike zgrada i izdavanje sertifikata, o njihovoj energetskoj efikasnosti, popularno nazvanih pasoši, izazvalo je u stručnoj javnosti veliko interesovanje i brojne polemike. Reakcije su, kao i uvek, bile dvoznačne: od onih koji u potpunosti podržavaju ovakve mere i u njima vide dobar korak ka usklađivanju sa praksom evropskih zemalja, do onih koji smatraju da su uslovi postavljeni ovom regulativom preoštri i da svakodnevna praksa neće biti u mogućnosti da na njih odgovori, što za sa posledicu može imati udaljavanje normativa od onoga što se na terenu dešava.

Ako se kao cilj nastajanja svake zgrade postavi da ona treba da obezbedi ugodne, komforne uslove za boravak i rad ljudi u skladu sa njenom osnovnom namenom, onda je pozicioniranje pristupa samoj strukturi zgrade definisano klimom i mikroklimom lokacije.

TERMIN INTEGRALNO PROJEKTOVANJE DEFINIŠE KOMUNIKACIJU RAZLIČITIH STRUKA, KOJE KROZ ZAJEDNIČKU DISKUSIJU USAGLAŠAVAJU REŠENJA, TRAŽEĆI OPTIMALNO.

Da li je rezultat dovoljno dobar, vidi se i na prvi pogled na sve strane. U cilju poboljšanja kvaliteta zgrada, a time i poboljšanja njihove energetske efikasnosti, neophodno je da se u proces projektovanja vrati lična komunikacija svih projektanata koji učestvuju u procesu. Termin koji je danas usvojen da definiše ovakvu komunikaciju i projektantski pristup je integralno projektovanje, a podrazumeva da se svi projektanti okupe i kroz zajedničku diskusiju i usaglašavanje izvedu jedno jedinstveno rešenje. To podrazumeva toleranciju, ne dominaciju i pre svega otvoren um i pristup dogovaranju. Samo takvim postupkom, kroz integralno projektovanje i proces iterativnog dogovaranja svih struka, možemo biti sigurni da će rezultat biti dovoljno kvalitetan u zadatim uslovima lokacije da princip astronautskog odela bude zaboravljen, a potrošnja energije minimalizovana. Naravno, na dobrobit i sreću budućih korisnika.//
Više u EKO KUĆA No 5

KUĆA NA OBALI REKE

SA IZUZETNIM POGLEDOM NA REKU SEN LORAN, PRIRODU I OKOLNI PEJZAŽ, OVA KUĆA ZADOVOLJAVA NAJVIŠE STANDARDE I PROMOVIŠE SAVREMENU ARHITEKTURU, KAO I ZNANJA I VEŠTINE LOKALNIH MAJSTORA.

Smeštena u predivnom regionu Šarlvoa, rezidencija ’’Maree Basse’’ (Oseka) je deo stambenog kompleksa Les Terrasses Cap-a-L’Aigle. Sa izuzetnim pogledom na ušće reke Sen Loran u more, prirodu i okolni pejzaž, ova kuće je integrisana sa okolnim ambijentom, zadovoljava najviše standarde i promoviše sve aspekte bioklimatske arhitekture, kao i znanja i veštine lokalnih majstora.

Koncept prebivališta se kreće oko dva asimetrična volumena koji su postavljeni na takav način da prikupe što više sunčeve svetlosti i da pruže što različitije poglede na okolinu. Jednom stranom gledaju prema reci a drugom prema mestu Malbe, formirajući ugao koji obuhvata ogromnu privatnu terasu na nižem nivou.

KONTAKT SA REKOM
U višim delovima, očigledno izolovanim, postavljene su spavaće sobe i kupatila, a na nižem nivou su prostorije za svakodnevne životne aktivnosti. U centralnom delu kuće, crveno metalno  spiralno stepenište deluje kao skulptura u prostoru i povezuje dnevnu sobu, trpezariju i kuhinju sa gornjim spratom i u prostoru se doima kao sveprisutni vizuelni signal. Sjajan betonski pod i zidovi grube finalne obrade naglašavaju kontrast sa plafonom od kedrovog drveta.

PRIRODNI MATERIJALI U ENTERIJERU OVOG OBJEKTA DOMINIRAJU U OBRADI PODOVA, ZIDOVA I PLAFONA I PRODUŽAVAJU SE U EKSTERIJER, NA FASADNE OBLOGE U ŠINDRI I DRVENI POD NA TERASAMA.

Bitan je i odnos čoveka prema  najbližem okruženju kako bi pravilno razumeo i poznatu rečenicu od značaja za životnu sredinu i održivi razvoj – misli globalno, deluj lokalno. Životna sredina u prostoru sa sobom nosi različite resurse dostupne u formi materijalnog, duhovnog ili idejnog sagledavanja. Međutim, bitno je da prepoznamo njihovu pravu vrednost i razumemo realne odnose. U suprotnom, u prostoru nećemo imati zdrave funkcionalne odnose i nećemo uživati komfor i kvalitet života koji treba da nam pruži upravo životna sredina.//
Više u EKO KUĆA No 5

HAPPY HOUSE – NOVO LICE PREFABRIKOVANIH OBJEKATA

SREĆNA KUĆA JE NAPRAVALJENA U FABRICI – PAMENTO SU DIZAJNIRANA TRI OSNOVNA MODULA KOJI SE MOGU MEĐJUSOBNO SKLAPATI U VIŠE KONFIGURACIJA, OD MALIH STUDIJA DO PROSTRANIH DVOSPRATNIH PORODIČNIH KUĆA SA BAŠTOM I DVORIŠTEM.

Prefabrikacija i efikasan dizajn – od srednjeg veka do današnjih dana – sa suštinskim elementima su uvek bili deo gradjevinske industrije. Još od seoskih kuća iz doba Tjudora, na arhitekte se apelovalo da projektuju težeći ka suvoj (montažnoj) konstrukciji, kao što su Viktorijanske čelične zgrade i mnoge zgrade u Americi sa početka 20. veka, što samo pokazuje da montažne zgrade nisu ideja savremenog doba. Ali istina je da, moderne ili ne, montažne prefabrikovane kuće imaju sve više poklonika.

Point Lukaut (Point Lookout) na ostrvu severni Stradbrok je mesto koje je posle drugog svetskog rata postao poznat kao raj za surfere sa velikim brojem divnih i raznolikih plaža. Sa odličnom arhitekturom, ovaj grad je izabran kao mesto za promociju kreativnih industrija.

Inovativnu montažnu kuću projektovali su arhitekti iz brizbejnske firme Donovan Hil po želji gradjevinskog preduzimača Tobi Luisa iz Kvinslenda u Australiji, čija je firma specijalizovana za montažne kuće, u cilju promocije odličnog dizajna sa malim budžetom. Prema gospodinu Luisu, montažne kuće imaju veliku popularnost u Evropi i sve više dobijaju pozitivnu reakciju od australijskih kupaca koji traže povoljnu, ali i sofisticiranu opciju za svoje kuće ili vikendice.

INOVATIVNU MONTAŽNU KUĆU PROJEKTOVALI SU ARHITEKTI BRIZBEJNSKE FIRME DONOVAN HIL PO ŽELJI GRAĐEVINSKOG PREDUZIMAČA TOBI LUISA IZ KVINSLENDA U AUSTRALIJI, ČIJA JE FIRMA SPECIJALIZOVANA ZA MONTAŽNE KUĆE, U CILJU PROMOCIJE ODLIČNOG DIZAJNA SA MALIM BUDŽETOM.

Pošto svoju kuću možete da proširite ili smanjite bez većeg ulaganja u rekonstrukciju, ili da je preselite u drugo naselje, grad ili čak zemlju, Srećna kuća Vam daje ne samo srećan početak, nego i srećan kraj.//Ljiljana Radojičić

Solarni kiosk

SOLARNI KIOSK KAO SAMOSTALNA BIZNIS JEDINICA OMOGUĆAVA ZAJEDNICAMA ŠIROM SVETA DA STVORE ODRŽIV POSAO U RURALNIM OBLASTIMA, KOJE NISU PRIKLJUČENE NA ENERGETSKU INFRASTRUKTURU, U CILJU POBOLJŠANJA KVALITETA ŽIVOTA STANOVNIŠTVA.

Kada je reč o zelenim konceptima energije i obnovljivim izvorima električne energije, Etiopija se nalazi među prvih dvadeset na svetskoj rang listi po procentu proizvedene energije iz obnovljivih prirodnih resursa. Nažalost, kada je reč o pristupu stanovništva  električnoj energiji, Etiopija je  rangirana veoma nisko.

Lagana struktura kioska omogućava jednostavnu montažu  na licu mesta, uz korišćenje lokalno dostupnih materijala i alata. Dizajniran je kao komplet koji se  može modifikovati i sklopiti kao veća celina ili kao niz manjih struktura. Dok su vitalni  delovi kioska proizvedeni tako da obezbede kvalitet, trajnost i izdržljivost, ostali sastavni delovi mogu biti od prirodnih i lokalnih materijala kao što su bambus, drvo, kamen, metal ili čak reciklirani materijali. Cela struktura je povezana  najnovijim tipom klinova, što omogućava čvrstu vezu između pojedinih montažnih delova.  Važan detalj  je da se svi zglobovi  nalaze u unutrašnjosti građevinskog omotača i teško su dostupni  spolja.
Solarni kiosk će doneti ne samo ekonomski napredak  manje razvijenim zemljama, već će takođe stimulisati članove zajednice da komuniciraju i i omogućiti im da čitaju i uče i noću.//
Više u EKO KUĆA No 5