Alumil Exl1

Orbis et Globus

ZA PRECIZNO LOCIRANJE GRANICE ARKTIČKOG KRUGA NEOPHODNO JE IZRAČUNATI GEOGRAFSKU ŠIRINU U ODNOSU NA UGAO IZMEĐU OSOVINE ZEMLJE I RAVNI NJEGOVE EKLIPTIČKE STAZE OKO SUNCA. OVAJ UGAO SE NEPREKIDNO MENJA. POKRET SE NAZIVA PRECESIJOM I PONAVLJA SE SVAKIH 40 HILJADA GODINA. DAKLE, VREME IZMEĐU NAJVIŠE I NAJNIŽE GEOGRAFSKE ŠIRINE ARKTIČKOG KRUGA JE REDA OD 20 HILJADA GODINA. TOKOM POSLEDNJIH 5 MILIONA GODINA NAJVEĆA GEOGRAFSKA ŠIRINA ARKTIČKOG KRUGA IZNOSILA JE 68,0 ° A NAJNIŽA JE 65,5 °, A TRENUTNO SE UGAO MENJA ZA OKO 0,01 ° SVAKOG VEKA.
Obeležavanje geografskog položaja granice Arktičkog kruga, jedne od pet glavnih paralela obeleženih na mapi Zemlje, nije jednostavan zadatak, jer se ta granica konstanto pomera sa kretanjem Zemlje. Arktički polarni krug predstavlja južnu granicu Arktika, područja u kome najmanje jedan dan tokom godine Sunce uopšte ne zalazi i to je takozvani polarni dan, dok tokom zime najmanje jedan dan Sunce uopšte ne izlazi i ta pojava se naziva polarna noć. Granica Arktičkog polarnog kruga je na kartama obeležena na približno 66,5 stepeni severno od ekvatora, ali njegova lokacija se svake godine pomeri za približno 15 metara zbog nagiba Zemljine ose.

Kako onda označiti granicu Arktičkog kruga? Islandski studio Granda, pobedničkim konkursnim radom , je to učinio nesvakidašnjim umetničkim delom – ogromnom betonskom kuglom prečnika 3m i težine približno 9 tona, koja će se pomerati zajedno sa ovim promenljivim nagibom. Kugla je u oktobru 2017. godine postavljena na Arktički krug, tačnije na ostrvo Grimzi koje je udaljeno 50 km od severne obale Islanda i predstavlja jedino mesto kroz koje Arktički krug prolazi na Islandu. Ovaj projekat, koji su autori nazvali ORBIS et GLOBUS (Circle & Sphere) označava stalno pomerajuću granicu i pratiće kretanje Arktičkog kruga na njegovom putu ka severu, sve dok krug ne napusti ostrvo.

Prosečno godišnje kretanje Arktičkog kruga iznosi 14,5 metara ili 0,0078 minuta stepena. Odavno je Arktički krug prešao na severni Island, ali se od tada neprekidno kretao prema severu prosečnom brzinom od 1,5 km po veku. Najpre je prošao kroz Grimzi 1717. godine i kretao se po ostrvu do 1750. godine. Pored ove kugle, na ostrvu postoje još tri kamena, na kojima su upisane godine 1717, 1817. i 1917. koje označavaju prolaz kroz vekove. Arktički krug će konačno napustiti Grimzi 2047. godine. //ek Marta Raković – Više u EKO KUĆI No26