ZVEZDANI KROV LEPENSKOG VIRA

NAJPOSEĆENIJE
PRIJAVITE SE ZA NEWSLETTER
Asset 1

AUTORI:

MARIJA JOVIN I SINIŠA TEMERINSKI

LOKACIJA:

DESNA OBALA DUNAVA U ĐERDAPSKOJ KLISURI

POVRŠINA:

5500m2 (SAČUVANO) I 1700m2 (UNIŠTENO) m2

FOTOGRAFIJE:

PAVLE MARIJANOVIĆ I SINIŠA TEMERINSKI

OSNOVNI KONCEPT NOVOG ZAŠTITNOG OBJEKTA ZASNIVA SE NA IDEJI O OČUVANJU AUTENTIČNOSTI I DRAGOCENOSTI DUHA MESTA, KAO I GRADITELJSKOM UKLAPANJU U SLIKOVITOST TERENA. PRATEĆI SILUETU ZAŠTITNE GRAĐEVINE SA REKE, DOBRO JE VIDLJIVA NJENA USPEŠNA INTEGRISANOST U NAGIB TERENA I KROVNI POKRIVAČ KOJI PRISNO SARAĐUJE S TOM KOSINOM.

Početkom leta na desnoj obali Dunava, u zoni Đerdapa, na arheološkom lokalitetu Lepenski vir gde je otkriveno praistorijsko naselje (7000 g. p. n. e.) otvoren je novoizgrađeni istoimeni muzej. Nazvan je muzej, koji to i jeste i nije. Nije, jer je daleko više od muzeja. Muzej se može podići zavisno od sadržaja i funkcije bilo gde, ali se ne mogu bilo gde naći autentična reperna mesta kojima se uspostavljaju koordinate iščezlih ili starih civilizacija.

Lepenski Vir je jedna od planetarnih kota preko kojih se povezuju pokidane niti istorijskog trajanja života čoveka na našoj planeti. Kada je otkriven 1965. godine bila je to u svetu, a posebno u naučnom, velika senzacija koja je sa prvim otkrićima obišla svet i protutnjala kroz muzeje, institute, visokoškolske, naučne institucije, stigavši do nenapisanih belih stranica umetnosti arheologije. Bio je to veliki događaj za srpsku arheologiju i njegovog popularnog najznačajnijeg istraživača Dragoslava Srejovića, koji su dobili ozbiljna svetska priznanja.

Otkopani, pokretni predmeti sa fascinantnim kamenim skulpturama preneti su u muzeje ostavivši otvoreno pitanje zaštite, konzervacije i prezentacije autentičnih ostataka neolitskih kuća i sakralnih mesta u kojima su živeli ljudi na ovom prostoru. Lokalitet je posle otkrića brižljivo zaštićen od Dunava tako što je bio delimično pokriven drvenim konstrukcijama sa idejom da se jednoga dana nađe ispod trajnog arhitektonskog krova.

Posle četiri decenije čekanja, u saradnji sa službama za zaštitu spomenika kulture, ovaj zadatak je poveren arhitektama Mariji Jovin i Siniši Temerinskom. Pošto su određene granice kompleksa zaštićene zone od pedeset pet hektara i pošto su autori sačinili Plan detaljne regulacije, na red je došla i arhitektura. Početkom ove godine završena je izgradnja zaštitne građevine za koju se u susretu sa njom može odmah reći da je projektovana i izgrađena na izuzetno uspešan način. Autori su osnovni koncept projekta zasnovali na ideji očuvanja autentičnosti i dragocenosti duha mesta, kao i graditeljskom uklapanju u slikovitost usamljenog terena.

Lepenski Vir je danas skoro bez presedana u pozitivnim ocenama održanja, očuvanja i prezentacije spomenika kulture. Uopšteno govoreći u nacionalnim okvirima. U praksi stvari stoje drugačije, ima mnogo dragocenih spomenika kulture na prostorima Srbije koji propadaju i tonu u nebrigu i zaborav. Prilika je da se na takvo stanje ukaže. Na primer: u Čačku su posle rata u centralnoj zoni grada otkrivene moćne rimske terme. Još 1973. godine urađeni su i delimično izvedeni arhitektonski projekti za pristup budućoj konzervaciji i uređenju tog antičkog lokaliteta. Za proteklih 38 godina ovde nije ništa urađeno, a u termama su lokve mazuta i korov koji razara zidove termi, ostavljajući veliku tamnu mrlju na grad i korpus službi zaštite. Lepenski Vir je odličan primer kako se u principu može i treba odnositi prema spomenicima kulture i kako treba slediti dostignuta uputna iskustva.
Lepenski Vir je zaslužio zvezdani krov, jer se najduže sa zvezdama i družio.//

Autor teksta: Redakcija
EKO KUĆA je prvi evropski i regionalni portal koji stručnjacima kao i široj čitalačkoj javnosti, nudi celovite informacije iz svih segmenata eko arhitekture i kulture.
Pogledajte još: