EINAR JARMUND

NAJPOSEĆENIJE
PRIJAVITE SE ZA NEWSLETTER
Asset 1

LOKACIJA:

EINAR JARMUND I HÅKON VIGSNÆS SU ARHITEKTI-OSNIVAČI ARHITEKTONSKOG BIROA JVA ČIJE JE SEDIŠTE U OSLU(NORVEŠKA). OVAJ IZUZETNI DVOJAC KROZ SVOJ DUGOGODIŠNJI RAD NA PROJEKTIMA NAJRAZLIČITIJEG IZRAZA I KONCEPTA, POSTALI SU STRUČNJACI U PRODUKCIJI KREATIVNIH ODGOVORA NA NEPOGODNU NORVEŠKU KLIMU, KAO I ZA JEDINSTVENI SPOJ OBJEKATA I KARAKTERISTIČNOG SKANDINAVSKOG PEJZAŽA. ZAJEDNIČKO ZA NJIHOVE PROJEKTE JE UTEMELJENJE NA DRVETU KAO OSNOVNOM MATERIJALU GRADNJE I INOVATIVNA KONSTRUKTIVISTIČKA ŠEMA. O SPECIFIČNOSTIMA FILOZOFIJE I METODOLOGIJE OVOG BIROA, GOVORI EINAR JARMUND.

Vaš arhitektonski biro odlikuju jedinstvena filozofija i veoma zanimljiv pristup održivim arhitektonskim rešenjima. Možete li nam reći nešto o metodologiji vašeg rada?

Mi smatramo da svaka specifična okolnost treba da generiše svoju sopstvenu arhitekturu. Stoga radije prihvatamo definiciju Žaka Hercoga koji arhitektu poredi sa detektivom, nego Le Korbizijeovo veličanje arhitekte kao gospodara volumena u senci i na svetlu. Ishodište detaljnog istraživanja treba da bude rešenje koje se samo po sebi nameće kao očigledno najbolje. Takođe smo potpuno svesni da se arhitektura događa u glavi onoga ko je doživljava, a ne na našoj tabli za crtanje ili u našem kompjuteru. U tom smislu, mi volimo da stvaramo arhitektonska dela koja se mogu razumeti na različite načine, koja su višeznačna i “teška za čitanje”.

U poslednje vreme u Evropi postoji sve veća tendencija pravljenja zelenih i energetski efikasnih zgrada. Da li je taj trend prisutan i u Norveškoj, i koliko je ovo usmerenje prisutno u vašim projektima?

Mi smatramo da arhitekti imaju posebnu odgovornost kada se govori o efikasnosti, u svakom smislu i značenju ove reči. Sa¸druge strane, mislimo da na stvari treba gledati kritički i da treba biti odmeren kada je u pitanju “greenwashing”, gde se autori često retorički pozivaju na postupke u koji pretenduju da budu “zeleni”, a ustvari nemaju nikakvo realno uporište u eko arhitekturi.

Često i mnogo koristite drvo u vašim projektima eksterijera i enterijera. Koje ste načine i tipove tretmana drveta koristili do sada? Primenjujete li tehnološke procese u zaštiti drveta ili ga prepuštate prirodnom starenju?

U našoj praksi smo istražili mnoge vrste drveta i primenili mnoge načine tretmana drveta, najčešće u okviru i u skladu sa ukupnim konceptom svakog pojedinačnog projekta. Najvažnije je dopustiti materijalu da diše i slobodno rešavati detalje. Na taj način, dobar drveni materijal može najčešće ostati netretiran. Da, mi verujemo da uticaj vremenskih prilika ulepšava zgradu i da dimenzija vremena obogaćuje iskustvo.

Koliki uticaj na vaše stvaralaštvo ima tradicionalna norveška arhitektura?

Ponekad veliki, ponekad nikakav. Mi se divimo prirodnosti tradicionalne arhitekture i pokušavamo da postignemo tu očiglednu vrstu jednostavnosti i u našem radu. Istraživanjem možete otkriti razloge za regionalne specifičnosti, koje i danas mogu biti značajne. Sa druge strane, takozvane “regionalne arhitekture”, kako mnogi ističu, imaju jednu neobičnu osobinu, a to je da su međusobno vrlo slične, gde god da se nalaze u svetu.

Gde je po vašem mišljenju mesto norveške arhitekture na globalnoj lestvici održive ekološke arhitekture?

U Norveškoj važe veoma stroga pravila gradnje, verovatno stroža nego u većini drugih zemalja. Veoma je teško reći bilo šta više od ovoga i teško je dati pouzdan i valjan odgovor na ovo pitanje.

Sem u Norveškoj, radili ste i na projektima u inostranstvu, u Engleskoj i Danskoj. Kako su ova iskustva uticala na vaš lični umetnički pristup arhitekturi?

Nova mesta izoštravaju naš pristup, preispituju ga, postavljaju nove izazove i dodatno nalažu da arhitektura postane sveobuhvatna.

Vaši objekti se nalaze na specifičnim i teškim terenima. Kako ste se prilagodili ovakvim uslovima? Da li ste morali da primenite neka inovativna rešenja po pitanju konstrukcije i materijala?

Mi u našem birou pravimo mnogo fizičkih modela, što se danas smatra staromodnim, i na taj način istražujemo preduslove i predloge rešenja. Početni modeli, gde se sklapaju mase, praćeni su strukturalnim modelima. Znamo da moramo da predložimo strukture koje imaju smisla i koje je sigurno moguće izgraditi.

Da li su ova inovativna rešenja uticala na formu vaših objekata, koji evidentno prkose zakonima Euklidovske geometrije?

Apsolutno. Mi smo stalno u potrazi za tom neobičnom, skulpturalnom i evokativnom formom koja nikada ranije nije viđena, a opet je na neki čudan način veoma bliska i poznata.

Koliko su princip važnosti životnog komfora i princip neophodnosti postizanja ekoloških uslova uticali na značajno korišćenje drveta u vašem dizajnu enterijera i predmeta za svakodnevnu upotrebu?

Nama je komfor najznačajniji. Postizanje komfora je glavni cilj arhitekture. Volimo da radimo sa materijalima koji daju čulna iskustva. Gipsane ploče obojene u belo to najčešće ne mogu. Drvo može. Na različite načine.

Kako gledate na razvoj održive arhitekture uopšte? Da li verujete da je budućnost arhitekture u održivoj arhitekturi?

Budućnost mora biti održiva, i tačka! Mi verujemo da aktuelno postavljanje fokusa na ekološku i održivu arhitekturu ustvari najavljuje skori neminovni preporod arhitekture.

//za ek razgovor vodile  MARE JANAKOVA GRUJIĆ I NATALIJA OSTOJIĆ – Više u EKO KUĆI No12

Autor teksta: Redakcija
EKO KUĆA je prvi evropski i regionalni portal koji stručnjacima kao i široj čitalačkoj javnosti, nudi celovite informacije iz svih segmenata eko arhitekture i kulture.
Pogledajte još: