Ex of In

KROZ AUTORSKI RAZVOJ ARHITEKTONSKOG DELOVANJA, STVARALAC ISTRAŽUJE UNUTRAŠNJI PROSTOR KOJI PROIZILAZI IZ SKULPTURALNOSTI KAO REZULTAT RAZMATRANJA MOGUĆNOSTI ENTERIJERA. OBLIKOVNOST OBJEKTA TRETIRA ARHITEKTURU KAO UMETNOST I ISPITUJE STALAN POTENCIJAL JAVNOG PROSTORA I DRUŠTVENE OTVORENOSTI. POVEZANOST SERIJE KUBIČNIH FORMI ISTRAŽEN JE PREKLAPANJEM PUNOG I PRAZNOG PROSTORA SFERNIH OBLIKA I KOCKI, KAO VIŠEDIMENZIONALNI GEOMETRIJSKI KOLAŽ.
Objekat istražuje jezik prostora sa ciljem da energiju unutrašnjeg prostora poveže sa ekologijom okruženja ispitujući tekuće klišee arhitektonskog stila i komercijalne prakse. Ex of In kuća predstavlja izveden manifest istraživačkog projekta IN arhitektonskog biroa Steven Holl Architects, čija je tema analiza pojma ’unutra’.

Ovakav eksperimentalni pristup projektovanju rezultat je višegodišnjeg istraživanja kroz izradu modela od orahovog laminiranog drveta i niza crteža kojima arhitekta pokušava da obnovi prave vrednosti arhitekture postavljajući principe koji ga vode kroz stvaranje ovog objekta.
Na 28 ari šumovitog područja pojavljuje se prostor nazvan T2, rezervat ustanovljen kao eksperimentalni topografski predeo. Planirano rešenje ovog područja ogleda se u podeli na pet suburbanih parcela sa kućama, da bi se kasnije lokalitet objedinio u jedno prirodno zaštićeno područje. Kao kompresovana forma od 85m2 na 28 ari ruralnog zaštićenog prostora izdiže se objekat modernističkog stila.

ISKLESANA DRVENA ORBITA DOČEKUJE POSETIOCA
Arhitektonska geometrija ove kuće se ogleda kroz preklapanja i presecanja sfera i trapezoida sa jakom namerom čišćenja volumena enterijera. Oblik arhitekture nastaje prodorima trapeza i sfera koji formiraju uzbudljive forme koje se mogu osetiti pristupom na ulazni trem.
Kuća je skoro u potpunosti napravljena od prirodnih materijala. Upotrebljeno je drvo mahagonija, od kojeg su napravljeni prozorski okviri, vrata i stepenište, kao i šperploče od breze, izrađene u tankim slojevima, koje su korišćene u oblaganju unutrašnjih zakrivljenih površina. Prednost upotrebe ovih materijala očituje se kroz spokojstvo, kvalitet i ambijentalnost enterijera koji emituje osećaj duhovne samoće i budističke filozofije.

UNUTRAŠNJOST JE ELEMENTARNA SILA SENZUALNE LEPOTE
Funkcionalno rešenje objekta izvedeno je kroz prostornu organizaciju smicanja horizontalnih platformi sa dinamičnim vertikalnim preklapanjima, pozicioniranih oko centralnog prostora u koji autor smešta kuhinju sa trpezarijom, stepenište i multifunkcionalni prostor sa različitim mogućnostima korišćenja. Kuća je projektovana kao prostor bez spavaćih soba, ali opet, zahvaljujući podeli volumena na tri nivoa, na komforan način može da ugosti do petoro korisnika.  //ek MARKO VUKAJLOVIĆ – Više u EKO KUĆI No 28

Plutajući arhipelag

KOPENHAGEN JE GRAD U KOME LJUDI VOLE DA ISTRAŽUJU I STVARAJU NOVE TIPOVE JAVNIH PROSTORA U SVRHU ANIMIRANJA GRAĐANA I AKTIVIRANJA NJEGOVIH ZANEMARENIH DELOVA. U LUCI SE NEDAVNO POJAVIO PROTOTIP PRVOG PLUTAJUĆEG OSTRVA, NAZVAN ‘CPH – Ø1’, KOJI PREDSTAVLJA POČETAK ZANIMLJIVE PRIČE, ZA SADA JEDINSTVENE NA SVETU.
‘Ostrva Kopenhagena’ je najnoviji projekat eksperimentalnog plovećeg javnog prostora kojim će gradu biti ponuđen pravi arhipelag malih veštačkih ostrva koje će građani moći besplatno da koriste na različite načine – kao platformu za pecanje, sunčanje, roštiljanje, piknike, koncerte. Koristiće ih plivači, kajakaši, ribari, kao i oni koji vole da posmatraju zvezde. Moći će da se koriste i kao male farme za uzgajanje školjki ili kao plutajući vrtovi.

Prvo ostrvo je metafora pustog ostrva. Na njemu je zasađeno drvo lipe, najzastupljenije vrste drveta u Kopenhagenu. Ostrvo je proizvedeno u lokalnom brodogradilištu tehnikom kojom se grade brodovi – sa drvenom podkonstrukcijom i oblogom. Podrazumeva se da je proizvodnja sledila principe održivosti, čime je od lokalnih materijala stvorena potpuno ekološka struktura. Ostrvo je površine 25m2 i već pluta gradskom lukom, kao simbolična prethodnica ostatku arhipelaga. Uslediće objekti CPH – Ø2, CPH – Ø3 i drugi, svi međusobno različiti po dimenzijama i nameni.

Dizajner Maršal Blečer i njegov studio Foxtrot nadaju se da će dopadljivi drveni ansambl zaintrigirati stanovnike Kopenhagena i da će ih vratiti vodi, koja je u gradskoj zoni izuzetno čista, pa je u njoj bezbedno plivati i pecati. Oni trenutno rade na dva slična projekta – plovećoj ribljoj pijaci i plovećoj kolibi, sa ciljem da snažnije afirmišu vezu stanovnika danske prestonice sa morem.//ek JELENA BLAGOJEVIĆ – Više u EKO KUĆI No28

Šukov stolica

Stolica Shukhov je omaž proslavljenom ruskom arhitekti Vladimiru Šukovu. Dizajnerski dvojac koji čine Anna Strupinskaya i Alexey Ivashkevich inspiraciju je pronašao u tornju koji je prema Šukovljevom projektu sagrađen u Moskvi početkom dvadesetih godina prošlog veka. On predstavlja specifičnu strukturu sastavljenu od niza hiperboloidnih delova složenih jedan na drugi kako bi se dobio konačni oblik. Kula je poznata po svojoj diagrid strukturi koja joj omogućava da izdrži velika opterećenja. Dizajneri su primenili isti konstruktivni princip u dizajnu ove stolice.

Stolica Shukhov je sastavljena od 24 drvena elementa. Svi zglobovi za malu stolicu su 3D štampani. Ovaj komad nameštaja se može montirati i demontirati mnogo puta, a potrebno je svega 10 minuta da se stolica sklopi.
Anna i Alexey su predvideli različite varijante sedalnog dela – od verzije izrađene od vinskih čepova  od plute, do jastuka različitih boja. Zahvaljujući svojoj razigranosti, stolica se jednostavno može uklopiti u različite enterijere, a posebno je interesantno da može izdržati opterećenje i do 300 kilograma.

Ex of in

KROZ AUTORSKI RAZVOJ ARHITEKTONSKOG DELOVANJA, STVARALAC ISTRAŽUJE UNUTRAŠNJI PROSTOR KOJI PROIZILAZI IZ SKULPTURALNOSTI KAO REZULTAT RAZMATRANJA MOGUĆNOSTI ENTERIJERA. OBLIKOVNOST OBJEKTA TRETIRA ARHITEKTURU KAO UMETNOST I ISPITUJE STALAN POTENCIJAL JAVNOG PROSTORA I DRUŠTVENE OTVORENOSTI. POVEZANOST SERIJE KUBIČNIH FORMI ISTRAŽEN JE PREKLAPANJEM PUNOG I PRAZNOG PROSTORA SFERNIH OBLIKA I KOCKI, KAO VIŠEDIMENZIONALNI GEOMETRIJSKI KOLAŽ.
Objekat istražuje jezik prostora sa ciljem da energiju unutrašnjeg prostora poveže sa ekologijom okruženja ispitujući tekuće klišee arhitektonskog stila i komercijalne prakse. Ex of In kuća predstavlja izveden manifest istraživačkog projekta IN arhitektonskog biroa Steven Holl Architects, čija je tema analiza pojma ’unutra’.

Ovakav eksperimentalni pristup projektovanju rezultat je višegodišnjeg istraživanja kroz izradu modela od orahovog laminiranog drveta i niza crteža kojima arhitekta pokušava da obnovi prave vrednosti arhitekture postavljajući principe koji ga vode kroz stvaranje ovog objekta.
Na 28 ari šumovitog područja pojavljuje se prostor nazvan T2, rezervat ustanovljen kao eksperimentalni topografski predeo. Planirano rešenje ovog područja ogleda se u podeli na pet suburbanih parcela sa kućama, da bi se kasnije lokalitet objedinio u jedno prirodno zaštićeno područje. Kao kompresovana forma od 85m2 na 28 ari ruralnog zaštićenog prostora izdiže se objekat modernističkog stila.

ISKLESANA DRVENA ORBITA DOČEKUJE POSETIOCA
Arhitektonska geometrija ove kuće se ogleda kroz preklapanja i presecanja sfera i trapezoida sa jakom namerom čišćenja volumena enterijera. Oblik arhitekture nastaje prodorima trapeza i sfera koji formiraju uzbudljive forme koje se mogu osetiti pristupom na ulazni trem.
Kuća je skoro u potpunosti napravljena od prirodnih materijala. Upotrebljeno je drvo mahagonija, od kojeg su napravljeni prozorski okviri, vrata i stepenište, kao i šperploče od breze, izrađene u tankim slojevima, koje su korišćene u oblaganju unutrašnjih zakrivljenih površina. Prednost upotrebe ovih materijala očituje se kroz spokojstvo, kvalitet i ambijentalnost enterijera koji emituje osećaj duhovne samoće i budističke filozofije.

Na 28 ari šumovitog područja pojavljuje se prostor nazvan T2, rezervat ustanovljen kao eksperimentalni topografski predeo. Planirano rešenje ovog područja ogleda se u podeli na pet suburbanih parcela sa kućama, da bi se kasnije lokalitet objedinio u jedno prirodno zaštićeno područje. Kao kompresovana forma od 85m2 na 28 ari ruralnog zaštićenog prostora izdiže se objekat modernističkog stila.

Sa aspekta energetske efikasnosti i održivosti, objekat je osmišljen kao nezavistan sistem koji koristi sve resurse ovakvog tipa gradnje. Kuća se energetski napaja pomoću Sunca korišćenjem foto ćelija proizvedenih od bio- plastike, povezanih u sistem skladištenja energije. Gradivni elementi drvo i staklo lokalnog su porekla. //ek MARKO VUKAJLOVIĆ – Više u EKO KUĆI No 28

Otisci tradicije

CENTAR ZA POSETIOCE SMEŠTEN U VELIČANSTVENOM KRAJOLIKU PROVINCIJE HEBEJ U KINI PREDSTAVLJA VIŠESTRUKO KODIRANO ARHITEKTONSKO DELO, OD SVEDENOSTI U DUHU SAVREMENE ESTETIKE I PRIVILEGOVANJA UTILITARNOSTI DO REFERENCE NA VERNAKULARNU ARHITEKTURU JURTA IZ REGIONA I MODERNOG TRANSPONOVANJA REGIONALNE TRADICIJE U DUHU KINESKE ARHITEKTONSKE PARADIGME.
Inspirisani tradicijom i prirodom, autori ovog zanimljivog centra za posetioce na sveobuhvatan način razmatraju odnose spajanja ili sinergijskog delovanja osnovnih parametara savremene arhitekture i vremena u kome živimo. Arhitektonska forma, funkcija, utilitarnost i program u kontekstu su fizičkih i društvenih činilaca. U traganju za istinom kao ciljem ishodišta arhitektonskog delovanja, oni eksperimentišu sa postojećim arhitektonskim i nearhitektonskim elementima i stvaraju nešto novo, proširujući svoj horizont rada i istraživanja na odnos arhitekture i pejzaža sa svim kompleksnostima koje oni sa sobom nose – od socijalnih do ekoloških.

Vizitorski kulturni centar, kao višenamensko zdanje potpuno uklopljeno u nenarušenu prirodu ovog područja, koristiće se za organizaciju brojnih aktivnosti kako pojedinaca tako i grupa – održavanje seminara i predavanja, uživanje u prirodi i jačanje svesti o ekološkoj zašti, različitih programa za decu, a koristiće se i kao biblioteka. Ideja o postojanju kontinuiteta tradicije iskazuje se u stvaralaštvu većine savremenih kineskih arhitekata. Forma objekta nastala je po ugledu na vernakularnu arhitekturu regiona. Jurt (yurt) je jedan od najranijih prototipova arhitekture u ljudskoj istoriji u vidu okruglih portabl kuća koje se još nazivaju i ger (u Mongoliji) i odslikavaju nomadski način života stanovnika centralne Azije. Okrugli oblik jurta stvara neverovatan odnos harmonije između prirode i ljudi. Dvostruki krug, koji u azijskoj kulturi predstavlja sreću, koristi se kao osnovni element arhitektonskog izraza. On oblikuje glavnu dnevnu sobu dopunjujući tradicionalni izgled jurta, dok proširenja u vidu kutija  postaju polujavni prostor.

Ideja o postojanju kontinuiteta tradicije iskazuje se u stvaralaštvu većine savremenih kineskih arhitekata. Forma objekta nastala je po ugledu na vernakularnu arhitekturu regiona. Jurt (yurt) je jedan od najranijih prototipova arhitekture u ljudskoj istoriji u vidu okruglih portabl kuća koje se još nazivaju i ger (u Mongoliji) i odslikavaju nomadski način života stanovnika centralne Azije. Okrugli oblik jurta stvara neverovatan odnos harmonije između prirode i ljudi. Dvostruki krug, koji u azijskoj kulturi predstavlja sreću, koristi se kao osnovni element arhitektonskog izraza. On oblikuje glavnu dnevnu sobu dopunjujući tradicionalni izgled jurta, dok proširenja u vidu kutija  postaju polujavni prostor.//ek VESNA RAVIĆ – Više u EKO KUĆI No 28

Otisci Tradicije

CENTAR ZA POSETIOCE SMEŠTEN U VELIČANSTVENOM KRAJOLIKU PROVINCIJE HEBEJ U KINI PREDSTAVLJA VIŠESTRUKO KODIRANO ARHITEKTONSKO DELO, OD SVEDENOSTI U DUHU SAVREMENE ESTETIKE I PRIVILEGOVANJA UTILITARNOSTI DO REFERENCE NA VERNAKULARNU ARHITEKTURU JURTA IZ REGIONA I MODERNOG TRANSPONOVANJA REGIONALNE TRADICIJE U DUHU KINESKE ARHITEKTONSKE PARADIGME.
Inspirisani tradicijom i prirodom, autori ovog zanimljivog centra za posetioce na sveobuhvatan način razmatraju odnose spajanja ili sinergijskog delovanja osnovnih parametara savremene arhitekture i vremena u kome živimo. Arhitektonska forma, funkcija, utilitarnost i program u kontekstu su fizičkih i društvenih činilaca. U traganju za istinom kao ciljem ishodišta arhitektonskog delovanja, oni eksperimentišu sa postojećim arhitektonskim i nearhitektonskim elementima i stvaraju nešto novo, proširujući svoj horizont rada i istraživanja na odnos arhitekture i pejzaža sa svim kompleksnostima koje oni sa sobom nose – od socijalnih do ekoloških.

Vizitorski kulturni centar, kao višenamensko zdanje potpuno uklopljeno u nenarušenu prirodu ovog područja, koristiće se za organizaciju brojnih aktivnosti kako pojedinaca tako i grupa – održavanje seminara i predavanja, uživanje u prirodi i jačanje svesti o ekološkoj zašti, različitih programa za decu, a koristiće se i kao biblioteka. Ideja o postojanju kontinuiteta tradicije iskazuje se u stvaralaštvu većine savremenih kineskih arhitekata. Forma objekta nastala je po ugledu na vernakularnu arhitekturu regiona. Jurt (yurt) je jedan od najranijih prototipova arhitekture u ljudskoj istoriji u vidu okruglih portabl kuća koje se još nazivaju i ger (u Mongoliji) i odslikavaju nomadski način života stanovnika centralne Azije. Okrugli oblik jurta stvara neverovatan odnos harmonije između prirode i ljudi. Dvostruki krug, koji u azijskoj kulturi predstavlja sreću, koristi se kao osnovni element arhitektonskog izraza. On oblikuje glavnu dnevnu sobu dopunjujući tradicionalni izgled jurta, dok proširenja u vidu kutija  postaju polujavni prostor.

ARHITEKTURA-VEKTOR KULTURE
Ideja o postojanju kontinuiteta tradicije iskazuje se u stvaralaštvu većine savremenih kineskih arhitekata. Forma objekta nastala je po ugledu na vernakularnu arhitekturu regiona. Jurt (yurt) je jedan od najranijih prototipova arhitekture u ljudskoj istoriji u vidu okruglih portabl kuća koje se još nazivaju i ger (u Mongoliji) i odslikavaju nomadski način života stanovnika centralne Azije. Okrugli oblik jurta stvara neverovatan odnos harmonije između prirode i ljudi. Dvostruki krug, koji u azijskoj kulturi predstavlja sreću, koristi se kao osnovni element arhitektonskog izraza. On oblikuje glavnu dnevnu sobu dopunjujući tradicionalni izgled jurta, dok proširenja u vidu kutija  postaju polujavni prostor. Ovakav izgled čini da se objekat uklapa u savremeni stil života. Naglašeno humanistički projektantski pristup po svom afinitetu je vanvremenski i nije epohalno niti ‘stilski’ determinisan, već ga možemo nazvati autorskim ili anonimnim.

SUŠTINSKI DUH VIZIONARSTVA U ARHITEKTURI NIJE STALNO TRAŽENJE NOVOG, VEĆ KREATIVNO ISTRAŽIVANJE UZ POŠTOVANJE NASLEĐA, SHVATANJE ZNAČAJA PRIRODE I PUNO UVAŽAVANJE NJENE ULOGE.

GENIUS LOCI I SIMBOLIKA KRUGA
Koncept objekta je takav da čoveka, a samim tim i arhitekturu, tretira kao jedinku nerazdvojivu od konteksta u kome je smeštena, čime se evocira poštovani arhitektonski princip genius loci – očuvanje duha mesta. Mulanveichang se nalazi na severoistoku provincije Hebej i povezan je sa unutrašnjom Mongolijom travnatim površinama koje se svrstavaju u najlepše pejzaže sveta. Smeštajući objekat u jedan tako impresivan i prirodnim lepotama bogat prostor, projektant pred sebe postavlja težak zadatak – da na pravi način artikuliše suštinski duh vizionarstva u arhitekturi, i to ne kao stalno traženje novog, već kao kreativno istraživanje uz shvatanje značaja prirode i puno uvažavanje njene uloge. //ek VESNA RAVIĆ – Više u EKO KUĆI No 28

Forma objekta nastala je po ugledu na vernakularnu arhitekturu regiona- jurt.

Keramički laboratorij II – IV Međunarodno trijenale keramike UNICUM 2018

Keramički laboratorij II drugi je dio istoimenog istraživačko – edukativnog projekta koji je osmišljen 2016. kao project in progress i tad u svom prvom izdanju realiziran. Sagledavajući keramiku unutar prostorno-vizualnih i medijskih kategorija suvremene umjetnosti, projekt je koncipiran kao platforma za stimuliranje eksperimentalnog stvaralaštva u mediju keramike, za nova iskustva i za nove strategije u ovome mediju, otvarajući tako prolaze prema uzbudljivim, neistraženim područjima, prema novim vizualno-taktilnim doživljajima i prema novoj percepciji stvarnosti. Nadalje, kao platforma koja potiče kreativan, istraživački senzibilitet, dajući poticaj mašti i zagovarajući umjetničku kreativnost, a odmičući se od manirizma i dekorativnosti. Isto tako, kao platforma koja inicira eksperimentiranje s novim materijalima, novim tehnikama i novim tehnologijama, dovodeći time umjetnost, u skladu sa suvremenom umjetničkom praksom, u svojevrsnu interakciju sa znanstveno-tehnološkim pristupom te na taj način gradeći suvremenu sliku svijeta. Na kraju, ali možda i najvažnije, kao platforma koja funkcionira kao svojevrsni inkubator i edukacijski poligon za mlade talente, što podrazumijeva suradnju, druženje i kreativnu komunikaciju, kroz izložbe i performanse, publike i umjetnika s mladim, nadolazećim suvremenim keramičarima sa zagrebačke Škole primijenjene umjetnosti i dizajna i s riječke Akademije primijenjenih umjetnosti.

L3 stona lampa

Stona lampa L3 se jednostavno kontroliše postavljanjem metalne loptice u različite magnetske prolaze na površini koja je napravljena od čvrstog monolitnog materijala crne boje.  Predstavljajući energetski izvor sistema, glatka reflektujuća lopta odgovarajuće težine poziva nas da se sa njom poigramo i svojom težinom nas vuče prema centru svetlosnog prstena. I svetlost i interfejs postaju protagonisti geometrijske igre. Autori iz berlinskog dizajn studija RLON stvaraju objekte i instalacije koje karakterišu minimalizam, interakcija i poetični pokreti. Njihovi radovi proističu iz posebnog interesa za metafiziku, prostornu spoznaju i eksperimente sa materijalima i procesima. Za lampu L3 autori kažu: ‘L3 lampa priča priču o putovanju do centra. O jedinstvu i razdvajanju. O simetriji i napetosti. L3 lampa se igra gravitacionim poljima. Ona je most od unutrašnjosti ka spoljašnjosti.’

Paviljon zvani kapljica

SVE JE INSPIRISALA JEDNA OBIČNA KAPLJICA. U PRIČU SE UMEŠALA IKONA ARHITEKTURE – GEODEZIJSKA KUPOLA BAKMINSTERA FULERA, I NASTAO JE NOVI PROJEKAT KOJI IMA POTENCIJAL DA FORMOM UKRASI I NAMENOM DOPUNI GOTOVO SVAKI AMBIJENT – OD MALOG VRTA IZA KUĆE, DO VELIKIH SAJAMSKIH KOMPLEKSA. MOGUĆNOST IZBORA MATERIJALA I DODATNIH ELEMENATA KOJI OD SVAKOG PAVILJONA PRAVE DRUGAČIJI OBJEKAT ČINE GA PRILAGODLJIVIM NAJRAZLIČITIJIM KORISNICIMA I NJIHOVIM LIČNIM SCENARIJIMA.
Inspiracija jednom danskom arhitekti da projektuje ovaj paviljon bila je obična kapljica vode u stanju mirovanja. Njena forma, obla a ipak stabilna, dala je Kristoferu Tejlgardu ideju da dizajnira samonoseću strukturu koja se može koristiti kao izložbeni prostor, gostinska soba, staklena bašta, vrtni paviljon ili prostor za rekreaciju.

Paviljon može biti opremljen vratima od drveta ili aluminijuma, može imati otvarajuće panele koji omogućavaju ventilaciju unutrašnjeg prostora i može, u zavisnosti od želja korisnika, imati zavese ili tende okačene na kuke sa unutrašnje strane strukture, što omogućava vizuelno odvajanje i zasenčenje enterijera kada je to neophodno.

Pre svega, elementi od kojih se paviljon sastoji proizvedeni su od polikarbonata debljine 6mm koji se može reciklirati. Svi segmenti su kvadratnog i romboidnog oblika, pa je procenat neiskorišćenog materijala nakon sečenja panela smanjen čak za 62%, što predstavlja ogroman napredak u odnosu na pentagonalne i heksagonalne elemente koje je koristio Fuler. Paneli se na licu mesta spajaju čeličnim vijcima, a za montažu paviljona nije potrebna skela, već samo merdevine i dvoje ljudi koji obavljaju montažu panela spolja i zatežu vijke iznutra. //ek JELENA BLAGOJEVIĆ – Više u EKO KUĆI No28